
Amakuru yihuse kandi yizewe



Kigali watangaje gahunda yo kongera bisi zitwara abagenzi muri bimwe mu byerekezo by’imihanda hagamijwe kugabanya ubucucike no kunoza serivisi z’ingendo rusange.
Iyi gahunda ije mu gihe abaturage benshi bakomeje kugaragaza ikibazo cyo gutinda kubona imodoka cyane cyane mu masaha y’akazi no gutaha.
Abayobozi bavuga ko kongera umubare wa bisi bizafasha abaturage kugera ku kazi no mu zindi ngendo mu buryo bworoshye kandi bwihuse.
Bimwe mu byerekezo bizongerwamo bisi harimo imihanda ikunze gukoreshwa cyane n’abagenzi bo mu bice bitandukanye by’Umujyi wa Kigali.
Ubuyobozi bw’Umujyi wa Kigali bukomeje gushyira imbaraga mu guteza imbere serivisi za transport rusange no kugabanya umuvundo wo mu muhanda.
Abaturage bakoresha izi serivisi bavuga ko kongera bisi bishobora kugabanya igihe bamara bategereje imodoka ndetse bikanoza ingendo za buri munsi.
Mu myaka ishize, Kigali yakomeje gushyira imbere gahunda zitandukanye zigamije guteza imbere ibikorwa remezo by’imihanda n’ubwikorezi bwo mu mujyi.
Iyi gahunda yo kongera bisi iri mu rwego rwo gukomeza kubaka umujyi ujyanye n’igihe kandi utanga serivisi nziza ku baturage bawutuye n’abawugendamo.









Félix Tshisekedi yashatse gukoresha inama yahuje Afurika n’u Burayi mu rwego rwo kwibasira u Rwanda, ariko umugambi we ntiwabashije kugera ku ntego wari ugamije.
Perezida Tshisekedi yagerageje kugaragaza u Rwanda nk’uruhungabanya umutekano mu burasirazuba bwa Democratic Republic of Congo, gusa ibihugu byinshi byitabiriye iyi nama ntibyashyigikiye uwo murongo.
Abasesenguzi ba politiki bavuga ko uburyo ikibazo cyo mu burasirazuba bwa RDC gikomeje gufatwa n’amahanga, bushingiye ku gushaka ibisubizo binyuze mu biganiro aho gushyira imbere gushinjanya hagati y’ibihugu bireba.
U Rwanda rwakomeje kugaragaza ko rushyigikiye inzira z’amahoro n’ibiganiro mu gukemura ikibazo cy’umutekano muke mu karere.
Muri iyi nama, bamwe mu bayobozi bagaragaje ko hakenewe ubufatanye hagati y’ibihugu byo mu karere kugira ngo haboneke amahoro arambye.
Abasesenguzi bavuga ko kuba umugambi wa Tshisekedi utarabashije kubona ubufasha bukomeye ku rwego mpuzamahanga bishobora kugaragaza uburyo ibihugu byinshi bishaka ko ibibazo bya RDC bikemurwa mu buryo bwa dipolomasi.
Mu gihe ikibazo cy’umutekano mu burasirazuba bwa RDC gikomeje guteza impungenge, ibiganiro hagati y’impande zitandukanye bikomeje gufatwa nk’inzira y’ingenzi yo gushaka amahoro.
Ibihugu byo mu karere ndetse n’imiryango mpuzamahanga bikomeje gusaba impande zose kwirinda ibikorwa bishobora kongera umwuka mubi hagati y’ibihugu byombi.




Ebola virus disease yongeye guteza impungenge muri Democratic Republic of the Congo nyuma y’uko abantu 65 bamaze guhitanwa n’icyorezo gishya cyayo.
Amakuru aturuka mu nzego z’ubuzima muri RDC avuga ko iki cyorezo cyagaragaye mu bice bitandukanye by’igihugu, aho ibikorwa byo gukurikirana abanduye no gukumira ikwirakwira ryacyo bikomeje gukazwa.
Abashinzwe ubuzima bavuga ko Ebola ari indwara yandura vuba kandi ishobora kugira ingaruka zikomeye ku buzima bw’abaturage iyo ititaweho hakiri kare.
Ishami ry’Umuryango w’Abibumbye ryita ku Buzima rikomeje gukorana na Leta ya RDC mu gushaka uburyo bwo guhangana n’iki cyorezo no gukaza ingamba zo kurinda abaturage.
Bimwe mu bimenyetso bya Ebola harimo umuriro mwinshi, gucika intege, kuruka, kuva amaraso ndetse n’ibindi bibazo bikomeye by’ubuzima.
Abaturage basabwe kwitwararika no kwihutira kugana kwa muganga igihe bagaragaje ibimenyetso bikekwa kuba ibya Ebola.
Iki cyorezo cyateye impungenge mu bihugu bituranye na RDC, cyane cyane kubera amateka y’ikwirakwira ry’iyi ndwara mu myaka yashize.
Inzego z’ubuzima zikomeje gushimangira ko ubufatanye bw’ibihugu n’abaturage ari ingenzi mu gukumira ikwirakwira rya Ebola.


Perezida Paul Kagame yakiriye mugenzi we wa Mozambique, Daniel Chapo, mu ruzinduko rw’akazi rw’iminsi ibiri yagiriye mu Rwanda, aho bagiranye ibiganiro byibanze ku gushimangira ubufatanye hagati y’ibihugu byombi cyane cyane mu by’umutekano, ubukungu n’ishoramari.
Ibi biganiro byabereye i Kigali mu gihe umubano hagati y’u Rwanda na Mozambique ukomeje kwaguka, by’umwihariko nyuma y’uruhare rw’Ingabo z’u Rwanda mu kugarura umutekano mu ntara ya Cabo Delgado.
Nyuma yo kugera i Kigali, Perezida Chapo yakiriwe na Paul Kagame muri Village Urugwiro, aho abayobozi bombi bagiranye ibiganiro mu muhezo byagarutse ku mubano usanzwe hagati y’ibihugu byombi ndetse n’uburyo bwo kuwagura mu nzego zitandukanye.
Uru ruzinduko rwari rugamije cyane gukomeza ubufatanye mu by’umutekano, cyane cyane mu rugamba rwo kurwanya imitwe y’iterabwoba ikorera mu ntara ya Cabo Delgado muri Mozambique.
U Rwanda rwohereje ingabo n’abapolisi muri iyo ntara kuva mu 2021, ibikorwa byagize uruhare rukomeye mu kugarura ituze no gufasha abaturage gusubira mu buzima busanzwe.
Abakuru b’ibihugu byombi banagarutse ku mahirwe y’ishoramari n’ubucuruzi hagati y’ibihugu byombi.
Perezida Chapo yashimye uruhare rw’u Rwanda mu gufasha Mozambique mu by’umutekano, avuga ko ubu igihe kigeze ngo ubufatanye bwaguke no mu bukungu ndetse n’ishoramari.
Mu byaganiriweho harimo kandi koroshya ingendo hagati y’ibihugu byombi, aho Perezida Chapo yagaragaje ko hakenewe ingendo z’indege zihuza Kigali na Maputo mu buryo butaziguye kugira ngo ubucuruzi n’ubuhahirane birusheho kwiyongera.
Uruzinduko rwa Perezida Chapo kandi rwabaye umwanya wo gusura Urwibutso rwa Jenoside rwa Kigali ku Gisozi, aho yunamiye inzirakarengane z’Abatutsi bishwe muri Jenoside yo mu 1994, anashima urugendo rw’u Rwanda rwo kwiyubaka no kubungabunga ubumwe bw’Abanyarwanda.
Ibiganiro hagati ya Paul Kagame na Daniel Chapo byongeye kugaragaza umubano ukomeye uri hagati y’u Rwanda na Mozambique, by’umwihariko mu rwego rw’umutekano no guteza imbere ubufatanye mu bukungu. Abasesenguzi bavuga ko ubu bufatanye bukomeje kugira uruhare rukomeye mu gushimangira ituze n’iterambere mu karere ka Afurika y’Iburasirazuba n’iy’Amajyepfo.



Turamenyesha ko uwitwa NYIRANEZA Joy mwene Mudenge na Mukankusi, utuye mu Mudugudu wa Ayabakora, Akagari ka Cyaruzinge, Umurenge wa Ndera, Akarere ka Gasabo, mu Mujyi wa Kigali wanditse asaba uburenganzira bwo guhinduza amazina asanganywe ariyo NYIRANEZA Joy, akitwa MUDENGE JOY NYIRANEZA mu gitabo cy’irangamimerere. Impamvu atanga yo guhinduza izina ni Izina ry’umuryango.

Mu Murenge wa Kimisagara hibutswe Jenoside yakorewe Abatutsi ku nshuro ya 32, aho hibanzwe ku mateka yihariye yaranze uyu murenge mu 1994.
Iki gikorwa cyo kwibuka cyitabiriwe n’abaturage, abayobozi ndetse n’abandi bashyitsi, bagaruka ku mateka agaragaza uko Jenoside yateguwe ikanashyirwa mu bikorwa muri aka gace.
Kimisagara ni umwe mu mirenge yo mu Karere ka Nyarugenge yagaragayemo ibikorwa bikomeye bya Jenoside yakorewe Abatutsi. Abatanze ubuhamya bagaragaje ubwicanyi ndengakamere bwahakorewe, ndetse n’uburyo Abatutsi bahigwaga umunsi ku wundi.
Bavuze ko hari ahantu henshi hiciwe abantu abatutsi benshi, abandi bagahunga bashaka uko barokoka, ariko bakomeza guhura n’ibitero by’abicanyi.
Abayobozi bagaragaje ko kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994 ari umwanya wo kuzirikana amateka no gufata ingamba zo kwirinda ko ibyabaye byazongera kubaho.
Bashimangiye ko Abanyarwanda bakwiye gukomeza kubaka ubumwe n’ubwiyunge, bagaharanira kubaho mu mahoro no kwirinda ingengabitekerezo ya Jenoside.
Abaturage bitabiriye iki gikorwa bagaragaje ko kwibuka bibafasha gusobanukirwa amateka y’igihugu cyabo, bityo bagakomeza kurinda ibyagezweho.
Byongeye, basabwe gukomeza gufatanya mu bikorwa byubaka igihugu no guharanira ko Jenoside itazongera kubaho ukundi.







