
Amakuru yihuse kandi yizewe


Évariste Ndayishimiye yirukanye umwe mu basirikare bo mu gisirikare cy’u Burundi nyuma y’ikibazo bivugwa ko cyari gifitanye isano n’ikibuti cy’inkwavu.
Aya makuru yakomeje kuvugisha benshi ku mbuga nkoranyambaga no mu itangazamakuru ryo mu Burundi no mu karere.
Amakuru aturuka muri icyo gihugu avuga ko uwo musirikare yafatiwe ibihano nyuma y’ikorwa ryafashwe nk’ikinyuranyo n’amabwiriza cyangwa imyitwarire idakwiriye mu nzego z’umutekano.
Nubwo ibisobanuro byose ku byabaye bitaratangazwa mu buryo burambuye, iyi nkuru yakomeje gukurura ibitekerezo byinshi mu baturage.
Abasesenguzi bavuga ko ibyemezo nk’ibi bikunze gufatwa nk’uburyo bwo gukomeza gukaza imyitwarire n’imikorere mu nzego z’igisirikare.
Mu Burundi, Perezida Ndayishimiye amaze igihe ashimangira gahunda zo gukomeza kubaka inzego z’umutekano zikora kinyamwuga kandi zubahiriza amabwiriza.
Iyi nkuru yakomeje gukurikirwa cyane kubera uburyo budasanzwe impamvu y’icyemezo yavuzwe, ibintu byatumye benshi bayitangaho ibitekerezo bitandukanye.

Ndayishimiye yasuye inzu yubakiwe kororerwamo inkwavu asanga yarandindiye


Samia Suluhu Hassan na Faure Gnassingbé bategerejwe i Kigali mu nama mpuzamahanga iziga ku ikoreshwa ry’ingufu za nucléaire mu guteza imbere Afurika.
Iyi nama izahuza abayobozi b’ibihugu, impuguke mu by’ingufu ndetse n’abafatanyabikorwa mpuzamahanga mu rwego rwo kuganira ku mahirwe n’imbogamizi bijyanye n’ingufu za nucléaire.
Abasesenguzi bavuga ko Afurika ikomeje gushaka ibisubizo by’ibibazo by’ingufu kugira ngo yihutishe iterambere ry’inganda, ikoranabuhanga n’imibereho y’abaturage.
Nuclear energy iri mu nzira zifatwa nk’izafasha ibihugu byinshi kubona amashanyarazi ahagije kandi arambye.
U Rwanda rumaze igihe rushyira imbaraga mu gushaka ibisubizo by’ingufu zigezweho ndetse no gukorana n’ibihugu n’imiryango mpuzamahanga mu rwego rw’ikoranabuhanga rya nucléaire.
Iyi nama i Kigali iteexpected to strengthen cooperation hagati y’ibihugu bya Afurika mu rwego rw’ingufu no gushaka uburyo bwo gukoresha ikoranabuhanga mu iterambere rirambye.
Abitabiriye iyi nama bazaganira kandi ku mutekano, amategeko n’imikoreshereze y’ingufu za nucléaire mu buryo butabangamira ibidukikije cyangwa umutekano w’abaturage.
Kigali ikomeje kwakira inama mpuzamahanga zikomeye, ibintu bikomeza gushimangira uruhare rw’u Rwanda nk’ihuriro ry’ibiganiro n’iterambere muri Afurika.

Ivumburwa ry’amabuye y’agaciro mashya muri Democratic Republic of the Congo ryateje imvururu n’impagarara mu baturage bo mu gace ayo mabuye yabonetsemo.
Amakuru aturuka muri ako gace avuga ko abaturage benshi bahise bajya gushaka ayo mabuye y’agaciro, ibintu byatumye habaho umuvundo ndetse n’ibibazo by’umutekano.
Abasesenguzi bavuga ko Mineral resources zikomeje kuba kimwe mu bitera amakimbirane muri RDC kubera uburyo bwo kuzikoresha no kuzigenzura.
Hari amakuru avuga ko abantu benshi baturutse mu bice bitandukanye bagannye aho ayo mabuye yavumbuwe, ibintu byatumye ibikorwa by’ubucukuzi bikorwa mu kajagari.
Inzego z’umutekano n’ubuyobozi bw’aho ayo mabuye yabonetse zikomeje kugerageza guhosha imvururu no gushyiraho uburyo bwo kugenzura ibikorwa by’ubucukuzi.
RDC ni kimwe mu bihugu bikungahaye ku mabuye y’agaciro ku Isi, ariko ibikorwa byo kuyacukura byagiye bivugwamo ibibazo by’umutekano, amakimbirane ndetse n’ubucukuzi butemewe.
Abasesenguzi bavuga ko hakenewe amategeko akomeye n’imicungire myiza y’umutungo kamere kugira ngo ayo mabuye agire uruhare mu iterambere aho guteza amakimbirane.
Ivumburwa ry’aya mabuye mashya rikomeje gukurikirwa n’inzego zitandukanye kubera ingaruka rishobora kugira ku bukungu n’umutekano by’ako karere.

Félicien Kabuga yitabye Imana nk’uko byatangajwe n’inzego zitandukanye zikurikiranira hafi dosiye ye.
Kabuga yari umwe mu bantu bazwi cyane bakurikiranyweho uruhare muri Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, aho yari amaze imyaka myinshi ashakishwa n’ubutabera mpuzamahanga mbere yo gutabwa muri yombi.
Yafatiwe mu Bufaransa mu mwaka wa 2020 nyuma y’igihe kinini ari mu buhungiro, aza gushyikirizwa urwego mpuzamahanga rwari rushinzwe kumuburanisha.
Mu gihe yari ategerejweho kuburana, ubuzima bwe bwagiye buvugwaho kutamera neza bitewe n’izabukuru ndetse n’uburwayi.
Urupfu rwa Kabuga rwongeye kugarukwaho cyane mu biganiro bijyanye n’amateka ya Jenoside yakorewe Abatutsi ndetse n’ubutabera mpuzamahanga.
Abasesenguzi bavuga ko Kabuga yari umwe mu bantu bagize uruhare rukomeye mu mateka ya Jenoside yakorewe Abatutsi, cyane cyane mu birego byari bimukurikiranyeho birimo gutera inkunga ibikorwa bya Jenoside.
Mu Rwanda no mu mahanga, urupfu rwe rukomeje kuvugwaho byinshi, cyane cyane ku barokotse Jenoside yakorewe Abatutsi ndetse n’abakurikiranaga uru rubanza.

Félicien Kabuga wari ukurikiranyweho Jenoside yakorewe Abatutsi

Bola Ahmed Tinubu yemereye Abanyarwanda kujya muri Nigeria bakamarayo iminsi 30 badafite Viza.
Iki cyemezo cyafashwe mu rwego rwo gukomeza guteza imbere ubufatanye hagati y’ibihugu bya Afurika no koroshya urujya n’uruza rw’abaturage ku mugabane.
Abasesenguzi bavuga ko iyi gahunda ishobora guteza imbere ubucuruzi, ubukerarugendo ndetse n’imikoranire hagati y’u Rwanda na Nigeria.
Nigeria iri mu bihugu bikomeye ku mugabane wa Afurika haba mu bukungu no mu mubare w’abaturage, ibintu bituma iki cyemezo gifatwa nk’intambwe ikomeye mu mubano w’ibihugu byombi.
Leta y’u Rwanda yakomeje gushyira imbere gahunda yo koroshya urujya n’uruza rw’Abanyafurika hagamijwe guteza imbere isoko rusange rya Afurika.
Iki cyemezo kandi gishobora gufasha urubyiruko, abacuruzi n’abashoramari b’Abanyarwanda kubona amahirwe mashya muri Nigeria.
Abasesenguzi ba dipolomasi bavuga ko koroshya gahunda za Viza ari imwe mu nzira zo gukomeza kubaka Afurika ihuriweho kandi ifite ubufatanye bukomeye hagati y’ibihugu biyigize.
Mu myaka ishize, ibihugu byinshi bya Afurika byatangiye koroshya cyangwa gukuraho Viza ku Banyafurika hagamijwe guteza imbere ubwisanzure bw’urujya n’uruza ku mugabane.




Donald Trump na Xi Jinping bagiranye ibiganiro byihariye mu nama ikomeye ihuje United States n’China.
Iyi nama iri gukurikiranwa cyane ku rwego mpuzamahanga kubera uruhare ibihugu byombi bifite mu bukungu no muri politiki y’Isi.
Amakuru avuga ko ibiganiro hagati ya Trump na Xi Jinping byibanze ku mubano w’ibihugu byombi, ubucuruzi mpuzamahanga ndetse n’ibibazo by’umutekano biri hirya no hino ku Isi.
Abasesenguzi bavuga ko iyi nama ishobora kugira uruhare mu kugabanya ubushyamirane bumaze igihe hagati ya Amerika n’u Bushinwa cyane cyane mu bijyanye n’ubukungu n’ikoranabuhanga.
Trump yavuze ko hakenewe ibiganiro byubaka hagati y’ibihugu byombi kugira ngo haboneke umutekano n’iterambere ku Isi.
Xi Jinping nawe yashimangiye ko u Bushinwa bwifuza gukomeza ubufatanye n’ibindi bihugu hashingiwe ku kubahana no kureba inyungu z’impande zombi.
Ibiganiro by’aba bayobozi bikomeje gukurikirwa cyane n’abashoramari ndetse n’ibihugu byinshi kubera ingaruka bishobora kugira ku bukungu bw’Isi.
Iyi nama ije mu gihe Amerika n’u Bushinwa bikomeje guhangana mu nzego zitandukanye zirimo ubucuruzi, ikoranabuhanga n’umutekano mpuzamahanga.



