Minisiteri y’Ubuzima mu Rwanda (Minisante) itewe impungenge n’urubyiruko rugikora imibonano mpuzabitsina idakingiye mu gihe nyamara SIDA yo nta ho yagiye.

Amakuru yihuse kandi yizewe

Minisiteri y’Ubuzima mu Rwanda (Minisante) itewe impungenge n’urubyiruko rugikora imibonano mpuzabitsina idakingiye mu gihe nyamara SIDA yo nta ho yagiye.

Mu rwego rwo gushakira umuti urambye amakimbirane amaze imyaka irenga 30 mu Burasirazuba bwa Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo (RDC), u Rwanda na RDC byagiye bigirana ibiganiro n’amasezerano atandukanye, abifashijwemo n’abahuza mpuzamahanga. Aya masezerano yagiye akorwa mu mijyi ya Luanda, Doha, na Washington, buri rimwe rifite umwihariko n’intego zaryo.
Amasezerano ya Luanda, yatangiye mu 2022, yari agamije gushyiraho uburyo bwo kuganira hagati ya RDC n’u Rwanda ku kibazo cy’umutekano muke mu Burasirazuba bwa RDC. Angola, nk’umuhuza, yateguye ibiganiro bigamije guhagarika imirwano no gusubiza ibintu mu buryo. Nubwo hari intambwe zatewe, ibiganiro byagiye bihura n’imbogamizi, harimo kutumvikana ku buryo bwo gukemura ikibazo cy’umutwe wa M23 ndetse n’ibirego bya RDC ishinja u Rwanda gushyigikira uwo mutwe, ibyo u Rwanda ruhakana.

Ku wa 18 Werurwe 2025, Perezida Paul Kagame w’u Rwanda na Perezida Félix Tshisekedi wa RDC bahuriye i Doha muri Qatar, bagirana ibiganiro byahujwe n’Umwami wa Qatar, Sheikh Tamim bin Hamad Al Thani. Ibi biganiro byarangiye impande zombi zemeranyije ku “guhagarika imirwano ako kanya kandi nta yandi mananiza,” ndetse banasaba ko hakomeza ibiganiro bigamije amahoro arambye. Nubwo habayeho kutumvikana ku bisobanuro by’ayo masezerano, byagaragaye ko hari ubushake bwo gukomeza inzira y’amahoro.

Ku wa 25 Mata 2025, u Rwanda na RDC byasinye amasezerano y’amahoro n’iterambere i Washington, abifashijwemo na Leta Zunze Ubumwe za Amerika. Aya masezerano yibanze ku ntego zo:
Guhagarika gushyigikira imitwe yitwaje intwaro.
Gushyiraho uburyo bwo guhuza ibikorwa by’umutekano.
Gushyigikira ishoramari ry’Abanyamerika mu bikorwa by’ubucukuzi bw’amabuye y’agaciro nka cobalt, zahabu, na lithium.
Aya masezerano yatewe inkunga na Amerika mu rwego rwo gushimangira amahoro no guteza imbere ubukungu mu karere.
Nubwo aya masezerano yerekana ubushake bwo gukemura amakimbirane, haracyari imbogamizi zirimo:
Kutumvikana ku buryo bwo gushyira mu bikorwa amasezerano.
Ibirego bya buri ruhande ku rundi byo gushyigikira imitwe yitwaje intwaro.
Inyungu z’ibihugu by’amahanga mu mutungo kamere wa RDC.
Ni ngombwa ko impande zombi zubahiriza amasezerano zashyizeho umukono, kandi hakabaho ubufatanye n’abahuza mpuzamahanga mu gukurikirana ishyirwa mu bikorwa ry’ayo masezerano.

Goma, RDC – Ku wa 14 Gicurasi 2025, Ihuriro AFC/M23 ryatangaje ko ryaciye icuruzwa ry’ibiyobyabwenge n’ibinyobwa biri mu macupa ari munsi ya mililitiro 300 mu mujyi wa Goma. Ibi byatangajwe na Meya w’umujyi, Julien Ndalieni Katembo, mu nama yagiranye n’abaturage, aho yasobanuye ko intego ari ugusubiza agaciro Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo (RDC).
Meya Katembo yavuze ko kuva AFC/M23 yafata Goma muri Mutarama 2025, yashyize imbaraga mu kugarura umutekano, harimo no guhashya ibiyobyabwenge n’inzoga zitemewe. Yagize ati: “Intego y’ubu buyobozi ni ukugarura agaciro ka RDC. Igihugu cyubahwe ahantu hose. Igihe tuzagarura umutekano mu gihugu, tuzagenda, dusigire abato igihugu gifite itoto. Ese tuzabasigira igihugu cy’abasinzi? Niba uzi ko ubonera ubuzima mu gucuruza urumogi, byihorere.”
Yongeyeho ko inzoga zemewe ari izibikwa mu macupa ya pulasitiki afite ubushobozi bwa mililitiro 300 kuzamura. Ati: “Inzoga yemewe ni iyihe? Ni ishyirwa mu icupa. Si ishyirwa mu masashi, iyo ntidushaka kongera kuyibona. Kubera ko iyo abanyeshuri bagiye kwiga, bagashyira Chief mu mufuka, bagira imyitwarire mibi, bagateza akavuyo mu ishuri.”
AFC/M23 ivuga ko intego nyamukuru ari uguhindura imiyoborere ya RDC, irangwa no kutita ku mibereho y’abaturage n’umutekano wabo. Uyu mutwe wahagaritse kwagura ibirindiro nyuma y’uko muri Werurwe 2025 utangiye ibiganiro na Leta ya RDC muri Qatar.

Komiseri Mukuru w’Urwego rw’u Rwanda rushinzwe Igorora (RCS), CG Evariste Murenzi, yakiriye ku cyicaro gikuru cya RCS itsinda ryaturutse muri Repubulika ya Namibia ryari riyobowe na Hon. Petrus Damaseb, Umuyobozi wungirije w’Urukiko rw’Ikirenga muri icyo gihugu.
Nk’uko RCS yabitangaje binyuze ku rubuga rwayo rwa X, uru ruzinduko rugamije kwigira ku bunararibonye bw’u Rwanda mu bijyanye no gukoresha ikoranabuhanga mu butabera, cyane cyane sisiteme ya IECMS (Integrated Electronic Case Management System) ikoreshwa mu nzego z’ubutabera mu Rwanda.
Ibyo biganiro byibanzehoMu biganiro hagati y’impande zombi, itsinda rya Namibia ryasobanuriwe ibijyanye n’iyubahirizwa ry’ubutabera no kugorora mu Rwanda, harimo:
Isuzuma ryihuse ry’imanza
Gushyira imbere kwemera icyaha kugira ngo igihano kigabanywe
Gufasha abatishoboye kubona ubufasha mu by’amategeko
Ibijyanye no kurekurwa hakurikijwe imyitwarire myiza
Gukoresha igihano cy’imirimo y’inyungu rusange
Gutegura abagororwa gusubira mu buzima busanzwe binyuze muri gahunda ya “Halfway Home”
Banagaragarijwe akamaro ka sisiteme ya IECMS, irimo gufasha guhuza ibikorwa hagati y’inzego, kugenzura dosiye z’ubutabera, kurinda umutekano w’amakuru no koroshya imitangire ya serivisi.
Hon. Damaseb yashimye ubunararibonye bw’u Rwanda, avuga ko ibyo bize bizabafasha kubaka sisiteme nk’iyo mu Rwanda. Yashimangiye ko uru ruzinduko ruzakomereza ku bufatanye burambye hagati y’ibihugu byombi.
U Rwanda na Namibia bifitanye umubano mwiza wa dipolomasi watangiye mu 1990, ukaba waragiye waguka no mu nzego zirimo n’iza gisirikare n’umutekano. Guhera mu 2015, Polisi y’u Rwanda na Polisi ya Namibia basinye amasezerano y’ubufatanye, yatumye abapolisi bagera kuri 15 b’icyo gihugu barangiza amasomo mu ishuri rikuru rya Polisi y’u Rwanda kugeza mu 2022.

Riyadh, Arabie Saoudite — Ku wa Kabiri, Perezida wa Leta Zunze Ubumwe za Amerika, Donald Trump, yatangiye uruzinduko rw’iminsi ine mu Burasirazuba bwo Hagati, atangirira mu murwa mukuru wa Arabie Saoudite, Riyadh. Yakiriwe n’Igikomangoma Mohammed bin Salman, bagirana ibiganiro byibanze ku bufatanye mu by’ubukungu, umutekano, n’ibibazo by’akarere.
Ibyo Uruzinduko Rwibanzeho:
Ubukungu: Perezida Trump yitabiriye inama y’ishoramari hagati ya Amerika na Arabie Saoudite, aho yagaragaje ko ashaka gushimangira ishoramari ry’ibihugu bya Golfe muri Amerika, ryitezwe kugera kuri tiriyoni imwe y’amadolari.
Umutekano: Ibiganiro byibanze ku kibazo cy’umutekano mu karere, harimo gahunda y’ubumwe mu kurwanya iterabwoba n’ibikorwa by’ubushotoranyi bya Iran.
Ubucuruzi: Harateganywa amasezerano y’ubucuruzi mu by’ikoranabuhanga, ingufu, n’ubucuruzi bw’intwaro, aho Amerika ishaka kugurisha intwaro zifite agaciro ka miliyari 100 z’amadolari.
Ibindi Biteganyijwe mu Ruzinduko:
Nyuma y’uruzinduko muri Arabie Saoudite, Perezida Trump azakomereza muri Qatar no muri Leta Zunze Ubumwe z’Abarabu (UAE), aho azagirana ibiganiro n’abayobozi b’ibyo bihugu ku bufatanye mu by’ubukungu n’umutekano.


Perezida Kagame ari i Abidjan, aho yitabiriye inama ya ‘Africa CEO Forum
Perezida wa Repubulika y’u Rwanda, Paul Kagame, yitabiriye inama mpuzamahanga izwi nka Africa CEO Forum, ibera i Abidjan muri Côte d’Ivoire guhera kuri uyu wa Mbere, tariki ya 12 Gicurasi 2025.
Iyi nama ihuza abayobozi b’ibigo bikomeye, abashoramari, n’abanyapolitiki baturutse muri Afurika n’ahandi ku Isi, biteganyijwe ko izitabirwa n’abarenga 2000. Yateguwe hagamijwe kurebera hamwe uruhare rw’urwego rw’abikorera mu iterambere rya Afurika.
Perezida Kagame, kimwe n’abandi bakuru b’ibihugu barimo Alassane Ouattara wa Côte d’Ivoire, Bassirou Diomaye Faye wa Sénégal, Mohamed Ould Ghazouani wa Mauritanie, na Cyril Ramaphosa wa Afurika y’Epfo, bari mu bigomba kugaragaza icyerekezo gishya cy’imiyoborere ku Mugabane wa Afurika.
Mu kiganiro cyatanzwe na Perezida Kagame mu nama nk’iyi yabaye mu 2024 i Kigali, yagaragaje ko Afurika ifite ubushobozi bwo gutera imbere mu gihe izaba ifite imikorere ishingiye ku bufatanye, imiyoborere myiza n’imyumvire ihamye.
“Imbogamizi duhuriyeho zishobora gukemuka dukoreye hamwe,” — Perezida Kagame.
Yagarutse ku mibare y’abatuye umugabane, ashimangira ko Afurika ifite amahirwe yo kuba umutima w’ubukungu bw’Isi muri iki kinyejana, ariko bisaba guhindura uburyo bwo gutekereza, kurengera umutungo kamere no kuwubyaza umusaruro mu buryo bwigenga.
Iyi nama izamara iminsi ibiri, kandi biteganyijwe ko izasorezwa mu Rwanda mu cyiciro cyayo gitaha.

Imirwano ikomeje kubera mu Burasirazuba bwa Congo, yagize ingaruka zikomeye ku mutekano w’Abanyarwanda bari hafi y’aho amasasu arimo kurasirwa, mu Rwanda abantu 5 bamaze kubura ubuzima.
Umuvugizi w’Igisirikare cy’u Rwanda, Brig Gen Ronald Rwivanga yavuze ko abantu 5 bamaze gupfa kubera amasasu ava muri Congo, abakomeretse bagera kuri 20.
Inyeshyamba za M23 zikomeje gusatira ibice by’ingenzi mu mujyi wa Goma, ubu zamaze gufata televiziyo y’igihugu ishami ry’i Goma.
Muri uyu mujyi kandi hakomeje kubamo ibikorwa by’ubusahuzi.

Brig. Gen. Ronald Rwivanga, umuvugizi wa RDF
Kayiranga Melchior Umunyamakuru wa Bwiza.com aravuga ko amabombe aturuka muri RDC i Goma ari kugera mu kirere cy’u Rwanda i Rubavu agaturitswa n’ibitwaro rutura birinda ikirere cy’u Rwanda.
Yavuze ko amasasu yayobye hari abaturage yakomerekeje n’abo yishe gusa yongeraho ko umutekano muri rusange urinzwe bikomeye n’ingabo z’u Rwanda.
Ubuyobozi kandi bwasabye bamwe mu batuye ahabera imirwano kuhava, abandi bagiye bibwiriza bakagenda. Kugeza ubu umutwe wa M23 ntabwo urafata burundu umujyi wa Goma, imirwano iracyakomeje.

Umuvugizi Wungirije wa Guverinoma y’u Rwanda, Alain Mukuralinda, yavuze ko nubwo muri Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo hakomeje imirwano hagati y’umutwe wa M23 n’Ingabo z’icyo gihugu, umutekano w’u Rwanda n’uw’Abanyarwanda ku butaka bwarwo urinzwe.
Mu kiganiro yagiranye n’Ikinyamakuru kuri iki Cyumweru tariki 26 Mutarama 2025, Mukuralinda yagaragaje ko nubwo imirwano hagati y’Umutwe wa M23 n’Ingabo za Leta ya Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo n’imitwe zifatanyije irimo Ingabo z’u Burundi, Wazalendo, FDLR, SAMDRC n’abacanshuro ikomeje, kandi hari ibera hafi n’umupaka w’u Rwanda, nta mpungenge abaturage bakwiye kugira. Ati “Icyo nakubwira cyo ni uko umutekano w’u Rwanda n’uw’Abanyarwanda by’umwihariko hariya i Rubavu n’ahandi hafi y’ahari kubera imirwano urarinzwe nta kibazo gihari.” kandi ati:“Nta muntu wavuye muri Congo ngo yambuke aze kuwuhungabanya, ariko abaturage baratubwira ko urusaku rw’amasasu barimo bararwumva kandi koko kuba imirwano yegereye umupaka w’u Rwanda nta gitangaza kirimo, kandi nta n’igitangaza ko hagira isasu rigwa mu Rwanda.”
Alain Mukuralinda yakomeje avuga ko kuba imirwano iri kubera hafi y’umupaka w’u Rwanda isasu rishobora kuba ryagwa ku butaka bwarwo, ariko ko bigomba gusuzumwa n’inzego bireba kugira ngo hamenyekane impamvu yabyo. Ati “Byarabaye n’ubundi mu bihe byashize turabizi icy’ingenzi ni uko iyo bibaye Ingabo z’u Rwanda nazo ziba zireba zumva, zirakurikirana kugira ngo zimenye niba hari irihaguye, hari uwahakomerekeye, haba hari ibyangiritse, hanyuma se niba rihaguye ni impanuka yabaye? Ni ukwibeshya cyangwa se ni urashe abigambiriye abishaka?”. Yemeje ko iyo bimaze kugenzurwa Guverinoma y’u Rwanda itangariza Abaturarwanda icyavuyemo. Yongeye gushimangira ko nta mpungenge zihari ku birebana n’umutekano w’Igihugu.
Ku batekereza ko amasasu yaguye mu Karere ka Rubavu yaba ari ibikorwa by’ubushotoranyi byakozwe na RDC, Mukuralinda yavuze ko byagenzurwa bigashyikirizwa komisiyo ibifataho icyemezo.
Ati “Biramutse bibaye, Ingabo z’u Rwanda zirabisuzuma zibikoreho iperereza niba n’abaturage babyibuka twagiye tubiganiraho ko hari na komisiyo ibihugu byombi bihuriyeho, ku buryo iyo hari igisasu kiguye mu Rwanda, iyo hari indege irenze umupaka, umusirikare kwa kundi yinjira ibyo byose hari komisiyo ibishinzwe ikabifataho umwanzuro kugira ngo hagaragazwe iki kintu cyakozwe mu ruhe rwego.” Yaciye amarenga ko mu gihe byagaragara ko hari abaturage bari mu gace kagirwaho ingaruka n’intambara ibera muri RDC bashobora kuba bahimuwe.Kuva umubano w’u Rwanda na Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo wazamo agatotsi, hakunze kumvikana ibikorwa by’ubushotoranyi ku ruhande rwa Leta ya Congo, birimo n’indege y’intambara y’iki gihugu yagiye ivogera kenshi ikirere cy’u Rwanda ndetse muri Mutarama mu 2023, iza kuraswa ku ibaba, n’ibindi bitandukanye.
Mukuralinda yasoje ashimangira ko Ingabo z’u Rwanda ziri maso kandi ziteguye guhagarika igitero icyo ari cyo cyose cyagabwa ku Rwanda.

Ku wa 27 Mutarama 2025, umutwe wa M23 watangaje ko wafashe Umujyi wa Goma, umurwa mukuru w’Intara ya Kivu y’Amajyaruguru muri Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo (RDC). Uyu mujyi w’ingenzi mu karere k’Ibiyaga Bigari, ufite abaturage barenga miliyoni ebyiri, wagiye mu maboko y’uyu mutwe nyuma y’imirwano ikomeye n’ingabo za Leta ya RDC (FARDC).
Muri iri joro ryo ku wa 27 Mutarama, Umuvugizi wa M23 mu rwego rwa politiki, Lawrence Kanyuka, yatangaje ko bafashe Goma, asaba abaturage gutuza no gukorana n’ubuyobozi bushya. Yasabye kandi abasirikare ba FARDC kurambika intwaro, bakazishyikiriza ingabo ziri mu butumwa bw’amahoro bw’Umuryango w’Abibumbye (MONUSCO).
Ingabo za MONUSCO zituruka muri Uruguay zatangaje ko zakiriye abasirikare benshi ba FARDC bahungaga M23. Abaturage benshi bahungiye mu nkengero z’umujyi no ku mupaka wa Gisenyi, mu Rwanda.
Ifatwa rya Goma ryateje impinduka zikomeye mu karere. Guverinoma ya RDC yatangaje ko iri ari ishyirwa mu bikorwa ry’intambara yatangijwe na Rwanda, ishinja gushyigikira M23. Ibi byatumye RDC ihagarika umubano wa dipolomasi na Rwanda, ndetse isaba Inama y’Umutekano y’Umuryango w’Abibumbye kugira icyo ikora kuri iki kibazo.
Ibihugu byinshi byagaragaje impungenge ku mutekano w’akarere, harimo na Perezida wa Kenya, William Ruto, watangaje ko Perezida wa RDC, Félix Tshisekedi, na Perezida wa Rwanda, Paul Kagame, bemeye guhura mu nama yihutirwa yo kuganira ku kibazo cy’umutekano.
Ifatwa rya Goma ryateje impungenge ku mutekano w’abaturage. Abaturage benshi bahungiye mu nkengero z’umujyi, abandi barakomereka cyangwa barapfa kubera imirwano. Ibitaro byuzuye abarwayi, ibikoresho by’ubuvuzi birashira, kandi amazi n’amashanyarazi byabaye bike.
Umuryango uharanira uburenganzira bwa muntu, Human Rights Watch, watangaje ko abaturage ba Goma bafite ibyago byinshi byo guhura n’ihohoterwa, ubwicanyi, n’iyicarubozo. Ibi byiyongera ku bibazo by’ubukene n’inzara byari bisanzwe bihari.
Ifatwa rya Goma na M23 ni igikorwa gikomeye cyahinduye isura y’umutekano mu karere k’Ibiyaga Bigari. Ibi byateje impinduka mu mubano wa dipolomasi hagati ya RDC na Rwanda, ndetse byateje impungenge ku mutekano w’abaturage. Birakenewe ko impande zose ziganira kugira ngo habeho amahoro arambye mu karere.

Perezida wa Repubulika y’u Rwanda, Paul Kagame yavuze ko igihugu cyifatanyije mu kababaro n’imiryango y’abahitanywe n’icyorezo cya Maburg.
Yabigarutseho mu ijambo rye risoza umwaka wa 2024.
Ku wa 27 Nzeri 2024 ni bwo mu Rwanda hagaragaye virusi ya Maburg, kuri ubu itakirangwa mu gihugu, ariko yasize itwaye ubuzima bw’Abaturarwanda 15 muri 66 bari bayanduye.
Perezida Kagame yavuze ko iki cyorezo kiri mu bibazo byateje impungenge cyane muri uyu mwaka, yihanganisha imiryango y’abo cyishe.
Yagize ati “Muri uyu mwaka ushize twahuye n’ibibazo bitandukanye, muri byo icyateye impungenge cyane ni virusi ya Marburg. Ku miryango yabuze ababo, twifatanyije namwe muri aka kababaro.”
Umukuru w’igihugu kandi, yashimiye abakozi bo mu nzego z’ubuzima n’abafatanyabikorwa ku ruhare rwabo rwatumye icyorezo cya Marburg gishira mu gihugu.
Yagize ati “Ndashimira abakozi bo mu nzego z’ubuzima, ubutwari bagaragaje; n’abafatanyabikorwa bacu, umusanzu batanze w’ingirakamaro.”
Tariki 20 Ukuboza 2024, ni bwo Minisiteri y’Ubuzima mu Rwanda (Minisante) yatangaje ku mugaragaro ko U Rwanda rwatsinze icyorezo cya Maburg mu buryo budasubirwaho, nyuma yo kumara iminsi 42 yikurikiranya, uhereye igihe umurwayi wa nyuma yasezerewe mu bitaro, nta bwandu bushya bw’iyi virusi bubonetse mu gihugu.



